Zahvaljujući matičnim ćelijama stvoreno prvo tkivo bubrega

Internacionalni tim naučnika predvođen istraživačima sa Univeziteta u Mančesteru, stvorio je prvo funkcionalno bubrežno tkivo.

Ovo veliko dostignuće objavljeno je krajem marta u časopisu “Matične ćelije” koji izlazi u Velikoj Britaniji, prenosi portal Sciencemag.org.

– Veoma smo radosni i uzbuđeni zbog ovog proboja u medicini – izjavio je profesor Adrijan Vulf, koordinator projekta i dodao – U narednim decenijama očekujemo da pomognemo velikom broju pacijenata sa najtežim nefrološkim problemima.

PREMA STATISTIKAMA SVjETSKE ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE, SVAKE GODINE U SVijETU UMRE DVA MILIONA LJUDI KOJI ČEKAJU PRESAĐIVANJE bubrega.

Broj pacijenata čiji život zavisi od dijalize na godišnjem nivou se takođe povećava za milion do dva.

– Iako je ovo tek eksperimentalna faza, očekujemo da ćemo za nekoliko godina uspješno ovladati tehnikom kojom će, u slučaju problema, biti u potpunosti moguće povratiti funkciju bubrega, te učiniti postupak dijalize nepotrebnim – zaključio je doktor Vulf .

Dijelovi bubrežnog tkiva, takozvani glomeruli, koji snabdijevaju bubreg krvlju stvoreni su u laboratoriji iz matičnih ćelija.

Stanice su kombinovane sa želatinastom smjesom koja je služila kao vezivno tkivo i u minimalnoj količini ubrizgane pod kožu laboratorijske životinje.

Tri mjeseca kasnije, mikroskopska analiza kultura je otkrila formiranje novih nefrona–  osnovnih strukturalnih i funkcionalnih jedinica ljudskog bubrega uključujući tubule – u kojima se prerađuje urin, Boumanove kapsule, u kojoj se filtriraju sve materije koje se kasnije izbacuju iz tijela i Henleove petlje, koja takođe učestvuje u izbacivanju nečistoća.

Istraživači su takođe otkrili potpuno formirane sićušne krvne sudove koji su napajali bubrežno tkivo. Ipak, ovom mini bubregu je nedostajao veći krvni sud koji bi obezbijedio njegovu punu prokrvljenost.

Odjeljenje mikrohirurgije mančesterskog univerziteta intenzivno radi na svaranju krvnog suda koji će trajno obezbijediti punu funkciju novog tkiva.

Da bi testirali stvorenu strukturu istraživači su koristili dekstran – fluorescentni protein koji reaguje na supstancu nalik urinu stvorenu filtriranjem krvi u bubrežnom tkivu. Dekstran je otkriven u tubulama, potvrđujući da je filtrirana supstanca zaista urin.

Dokazali smo mimo svake sumnje da stvoreno tkivo fukcioniše kao bubreg filtrirajući krv i stvarajući urin, iako još uvek eksperimentišemo – izjavila je Sju Kimber, takođe sa univerziteta u Mančesteru.

Ono što je posebno zanimljivo je da je tkivo, dobijeno iz ljudskih matičnih ćelija kod kojih je snabdijevanje krvi odlično, postalo sastavni dio vaskularnog sistema životinje kojoj je ubrizgano.

Ipak posao još nije završen. Tkivo je formirano iz nekoliko stotina glomerula dok ih ljudski bubreg ima na milione.

Činjenica da je kultura bubrežnog tkiva po prvi put uzgojena u laboratoriji i sposobna da preuzme sve procese filtracije, predstavlja zaista izuzetan korak u medicinskoj praksi.

Nada da će postupak jednom postati standardan i spasiti mnoge živote sada je realna budućnost.

Izvor: RTS/Nataša Goati Marković