Manje od 1% tata ide na porodiljsko da bi se mame mogle vratiti na posao

Iako već  godinama zakon izričito daje mogućnost i očevima da koriste “porodiljsko odsustvo”, oni to pravo koriste u manje od jedan odsto slučajeva, pokazuju zvanični podaci Javnog fonda za dječiju zaštitu RS.

“U 2017. godini od oko 3.200 roditelja, ovo pravo je koristio samo 31 otac. Najveći broj očeva ovo pravo koristi u većim gradovima, prije svega Banjaluci, gdje je lani bilo 19 očeva na porodiljskom“, kaže portparol Javnog fonda za dečiju zaštitu RS Marko Milisav.

Dodaje da u svega 0,96 odsto slučajeva na porodiljsko idu očevi, ali da je i to značajno povećanje u odnosu na 2016. kada su ovu zakonsku mogućnost iskoristila 22 oca, ili u odnosu na 2011. godinu, kada su u samo 11 porodica brigu o bebama preuzele tate, kako bi se mame mogle vratiti na posao.

Podaci o broju očeva i majki koje su prethodnih godina koristile porodiljsko ipak svjedoče o blagom napretku

·         2015 godina 19 očeva i 3405 majki

·         2014. godina 18 očeva i 3427 majki

·         2013. godina 19 očeva i 3425 majki

·         2012. godina 12 očeva i 3326 majki

·         2011. godina 11 očeva i 3240 majki

Zakon o radu Republike Srpske definisao je dužinu trajanja porodiljskog odsustva.

Zaposlena majka ima za prvo i drugo rođeno dijete godinu dana porodiljskog odsustva, a za blizance, treće i svako naredno je 18 mjeseci.

Zakonska mogućnost da oba roditelja istovremeno koriste porodiljsko odsustvo ne postoji.

Roditelji mogu da se dogovore ko će koristiti odsustvo, sa tim da je za prva dva mjeseca po zakonu obavezno da to bude majka, nakon čega otac može preuzeti brigu o djetetu, u smislu porodiljskog odsustva, poručuju iz ovog fonda.

U izvještaju Međunarodne finansijske korporacije IFC u BiH, članice Grupacije Svetske banke, nedavno je upozoreno da BiH gubi godišnje oko 16 odsto BDPa, zbog nedovoljnog zapošljavanja žena.

Mlade žene su, tvrde eksperti IFC, u podređenom položaju na tržištu rada, jer se još uvijek smatra da je briga o djeci isključivo ženski posao, a u BiH nema dovoljno vrtića, pa se 60 odsto male djece čuva kod kuće.

Aktivistkinje koje se zalažu za prava žena smatraju da bi bilo mnogo efikasnije, i za mlade muškarce i za mlade žene, kada bi roditelji podijelili teret brige o djeci i kada bi i očevi išli češće na porodiljsko.

One, međutim, upozoravaju na tradicionalne stereotipe, koji su prepreka tome, te ističu da se čak i u zakonu vrši diskriminacija, kroz neadekvatan jezik.

Naime, uprkos dugogodišnjih zahtjeva sa se odsustvo za brigu o maloj djeci nazove “roditeljsko”, ono se i dalje zove “porodiljsko”, što je diskriminacija u odnosu na očeve.

Tako se i u Zakonu o radu RS i u Zakonu o dječjoj zaštiti RS to odstustvo još uvijek se zove “porodiljsko odsustvo”, mada ga po zakonu mogu koristiti i očevi, koji se, biološki, ne mogu “porađati”.

U Zakonu o radu ovaj korpus prava je smješten u odjeljak “posebna zaštita žene i materinstva” što takođe implicira da su mala djeca isključivo ženska briga, a da je očinstvo “roditeljstvo drugog reda”.

Srpskainfo.com