Dok roditelji većinom brinu o materijalu, pelenama, kremama koje koriste, pravilan način presvlačenja ostaje u drugom planu. Zašto je važno obratiti pažnju na način postupanja sa bebom i naučiti kako pravilno presvući bebu.
Današnja istraživanja ukazuju na to da razvoj ljudskog mozga zavisi od okruženja u kome dijete raste i iskustava koja stiče isto onoliko koliko i od genetike. Baby handling (pravilno postupanje sa bebom) omogućava razvoj i ostvarenje punih potencijala djece. Zato je bitno naučiti i kako pravilno presvući bebu.
Mozak mora sa periferije da primi dovoljnu količinu odgovarajućih stimulanasa, koji će biti obrađeni kako bi se formirali normalni obrasci funkcionisanja, što se postiže pravilnim postupanjem sa bebom u svakodnevnim rutinama.
Jedna od rutna je i mijenjanje pelena, što se dešava više puta tokom dana i noći. Od načina na koji to odrasli rade zavisi kako će se beba razvijati.
Često se više pažnje poklanja tome koje pelene se koriste, jednokratne ili pamučne, od kakvog su materijala, koju kremu odabrati, a mnogo manje se vodi računa o načinu kako se to sprovodi sa bebom.
Ove stvari izbjegavajte ako želite ispravno presvući bebu
Roditelji za nekoliko dana postanu spretni u mijenjanju pelena, što najčešće znači da to rade sve brže jer se pokreti automatizuju, a za bebu to postane neprijatno iskustvo, jer nema dovoljno vremena da se prilagodi svim promjenama koje se tada dešavaju.
Ostaje bez odjeće i pelene koja je štiti, dolazi do nagle promjene temperature vazduha, kontakt golom kožom sa podlogom za presvlačenje je iznenadan, brisanje vlažnim maramicama ili pranje vodom je takođe veliki stres jer se dešava prebrzo i često bez ikakve najave.
Vrhunac stresa je hvatanje za noge i podizanje karlice u vazduh.
To prvo znači da beba ostaje bez oslonca, što aktivira primitivne reflekse i pojačava njihovu aktivnost.
Umjesto da se vremenom integrišu u svrsishodne pokrete, ovi refleksi su i dalje prisutni, što se odražava na spontanu aktivnost djeteta.
Dijete izvodi i dalje brze, nagle, nesvrsishodne refleksne pokrete umjesto usmerenih, sporijih, ciljanih kretnji rukama i nogama.
Drugi negativan efekat povlačenja nogu u vis prilikom mijenjanja pelene su mikrotraume pri istezanju mišića leđa u lumbalnom dijelu i moguće pomijeranje pršljenova kičmenog stuba.
Ove povrede, iako nisu vidljive u ovom uzrastu, kasnije kod djece i odraslih mogu da se manifestuju bolovima i nepravilnim položajem kičmenog stuba, što potvrđuju fizioterapeuti koji se bave koštano-mišićnim problemima kod djece i odraslih.
Poznato je da je najčešći razlog obraćanja ljekaru odraslih u čitavom svetu upravo problem bola i ukočenosti u lumbo-sakralnom dijelu leđa.
Kada se beba pri mijenjaju pelena okreće u položaj na bok potpuno je bezbjedno, a ona istovremeno dobija i informacije o pravilnim obrascima okretanja na stranu i kako da se iz ležećeg položaja na leđima okrene na stomak.
MamaKlik predlaže ovaj video za pravilno presvlačenje bebe
Naučno je dokazano da je najveća plastičnost mozga 2-3 mjeseca prije i 6-8 mjeseci posle rođenja. Upravo je ovo i najvažniji period u razvoju motoričkih obrazaca kod djeteta.
Sa navršenih 7 mjeseci, dok je na leđima, beba sama odvaja karlicu od podloge i stavlja stopala u usta.
Do tada je jako važno da ovaj pokret ne izvodimo pasivno i time ugrozimo normalan motorni razvoj i trajne povrede do kojih može da dođe nepravilnim postupanjem sa bebom.
Autor: Snežana Milanović
Diplomirani fizioterapeut, senzorno-integracijski pedagog, SI Baby terapeut, MarteMeo Therapist/Colleague Trainer, licencirani instruktor IAIM masaže beba i MISP masaže dece.
KUPANJE BEBE: Vodič za higijenu i suho pranje novorođenčeta i savjeti kako kupati bebu
Gosti u babinama: Tipovi ljudi koji će vas sigurno dovesti do ‘ludila’
Analiza krvi iz pete kod beba (Gatrijev test) otkriva urođene rijetke bolesti kod djece
