U današnje vrijeme sve više težimo zdravoj ishrani, a sve više smo bombardovani različitim informacijama, ali i proizvodima koji na sebi nose oznaku “zdravo”. Pobornici modernih zdravih stilova života nam serviraju prijedloge kako i šta da jedemo, a police sada skoro svih radnji prepune su mnogobrojnih “zdravih” namirnica.
Najčešće zablude o zdravim namirnicama možemo da svrstamo u nekoliko grupa:
1. Mliječni proizvodi i njegove zamjene
Danas zdrava ishrana po „difoltu“ podrazumijeva ili totalno izbacivanje mlijeka i mliječnih proizvoda iz upotrebe ili njihovu alternativu u vidu „low fat“ proizvoda sa manje masnoće.
Ako možete da birate, uvijek izaberite standardni proizvod umjesto njegove manje masne opcije.
Mnoge studije posljednjih godina su dokazale da su standardni mliječni proizvodi zdraviji, sadrže manje skrivenih šećera i u značajno manjem procentu utiču na stvaranje mnogobrojnih problema kardiovaskularnog sistema, ali i metaboličkog sindroma.
Kada odaberete mliječni proizvod, neka on bude bude bez dodataka u vidu voća, sjemenki, žitarica. Voćni jogurti ili moderni mliječni obroci sadrže podjednako šećera koliko i parče čokolade.
Moderne mliječne alternative
Sve češće zbog netolerancije na mliječne sastojke ili zbog učestalih priča o podignutoj granici za aflatoksin u mleku, mnogi ga u potpunosti izbacuju iz ishrane i koriste njegove, sada već popularne, alternative. Sojino, bademovo, kokosovo, pirinčano mlijeko samo su neka u danas velikoj ponudi zamjena.
Najbolje je da ih napravite kod kuće sami, samo tada možete biti sigurni da konzumirate zdravu alternativu.
Većina ovih kupljenih mlijeka sadrže ozbiljne količine šećera i konzervanasa. Sojino mlijeko treba izbjegavati, naročito kod djece, zbog fitoestrogena koji se kompetitivno vezuje za estrogenske receptore.
Pirinač sam po sebi ima visok glikemijski indeks, pa u vidu gotovog mlijeka se ne preporučuje dijabetičarima i onima sa insulinskom rezistencijom.
2. Žitarice
Svaki zdravi doručak uglavnom počinje porcijom muslija. Ukoliko ste ljubitelj gotovih kaša, muslija za ponijeti, pa čak i spremljenih kombinacija žitarica sa dodacima suvog voća, za doručak ste u samo nekoliko zalogaja unijeli šećera koliko ima u dobrom parčetu torte.
Integralne pločice, štapići i štangle sa žitaricama, mnogima koji dijetiraju ili su na takozvanoj zdravoj ishrani predstavljaju idealnu užinu, ali su zapravo daleko od toga.
Većina zdravih hljebova i peciva, takođe sadrže aditive, vještačke boje, šećere, a poneki i kvasac.
Idealna zdrava upotreba žitarica je u „home made“ varijanti. Pomiješajte žitarice, prelijte ih vrućom vodom, dodajte malo sjemenki i njaseckanu bananu, a preko pospite cimet. Napravite svoj beskvasni hljeb sa pomiješanim ražanim, heljdinim, ječmenim brašnom i dodajte mu kiselu vodu.
3. Gotova jela, namazi, prelivi
U današnje doba brzog života, smrznuta ili polugotova jela su najbrži način da dođete do omiljene kuvane hrane u vašoj kući. Supe iz kesice, gotovi sosovi, namazi, pa čak i one divne poluspremnjene punjene paprike ili pasulj su, da bi opstali toliko vremena do vaše trpeze, obogaćeni mnogobrojnim nezdravim dodacima i šećerima.
Ako se odlučite da u restoranu pojedete salatu, ne zaboravite da su dresinzi zapravo oni koji će svu „zdravost“ salate anulirati. Čak i senf koji je važio uvijek za najzdraviji iz trojke majonez, kečap, senf je zapravo samo za nijansu manje bogat šećerima od majoneza i kečapa.
4. Žuti šećer
Mnogi kada u kafu ili svoj omiljeni kolač stave žuti šećer, imaju osjećaj da nisu baš ništa zgriješili. Ovaj šećer sadrži minimalno manje kalorija od svog bijelog rođaka, a da bismo zaista osjetili blagodeti melase, koja mu daje tamnu boju, količine koje su neophodne unijeti su značajno veće od kašičice ili dve.
Danas je upitna i autentičnost mrkog ili žutog šečera, jer onaj koji je dominantno prisutan na našem tržištu zapravo predstavlja samo obojenu varijantu bijelog šećera. Ako ne možete bez zaslađenog napitka najprije birajte steviju, dok ostale zaslađivače ne bi trebalo ni da razmatrate.
5. Voće
Danas je veliki izazov naći prirodno, malo do skoro uopšte neprskano voće, koje u sebi sadrži sve one nutritivne vrijednosti koje od voća i očekujemo. Kada birate voće, najbolje je uzeti ono koje je oku manje privlačno.
Veliko, bez ijedne ogrebotine, skoro pa plastično voće, najčešće je proizvog obilnog prskanja ili modifikacije. Ovo vještačko voće ima više štete nego koristi.
Iako u načelu izuzetno zdravo, treba biti oprezan sa količinom koju unosimo na dnevnom nivou. Iako voćni šečer predstavlja zdraviju šećernu opciju, ne treba pretjerivati sa njim jer u velikim dozama može da stvori insulinsku rezistenciju i druge ozbiljnije poremećaje glikoregulacije.
Sušeno voće treba minimalno konzumirati, jer je ono skoro u potpunosti izgubilo svoju nutritivnu vrijednost, a sadrži značajnu količinu šećera.
Ovaj skupi trend vrlo često ne opravdava svoju osnovnu namjenu, nego sve više predstavlja stil života, koji i roditelji prebacuju na svoju djecu od malih nogu.
Prije nego što upadnete u zamku, važno je da znate da sve ono što je prirodno zdravo, nema potrebe da nosi na sebi naznačenu etiketu.
Vodite računa da u ishrani vaše porodice moraju da postoje raznovrsne namirnice koje, kada unosimo u ograničenim količinama sa dobro izbalansiranim odnosom ugljenih hidrata, masti i proteina bez vještačkih rafinisanih šećera, aditiva i konzervanasa, čine najzdraviju hranu.
Izvor: mojpedijatar.co.rs
