Dr Branimir Nestorović: Da li treba uklanjati krajnike?

Dr Nestorović: Da li treba uklanjati krajnike?
Screenshot: Vodic za roditelje yt

Dr Branimir Nestorović, najcjenjeniji dječji pulmolog, doktor u beogradskoj Univerzitetskoj dječjoj klinici „Tiršova”, na svom blogu objavio je tekst na temu “Da li treba uklanjati krajnike”, koji zbog roditelja koji su u dilemi da li djeci treba ovakva intervencija, prenosimo u cijelosti.

Dr Branimir Nestorović o tome da li treba uklanjati krajnike:

Operacija krajnika se često radi (godišnje preko pola miliona dece samo u SAD). Ovaj broj je danas oko polovine onoga od pre 50 godina. Najčešći razlog za operaciju su učestale infekcije krajnika. Kao i često u medicini, nemamo nikakav dokaz da uklanjanje krajnika stvarno smanjuje broj infekcija.

Dr Nestorović objašnjava kako skidati visoku temperaturu i razlikovati viruse od bakterija

Jedna velika meta-analiza (pregled šest velikih studija), pokazala je da se broj infekcija smanjivao jednako u grupi djece sa operacijom, kao i u grupi bez. Naime, veličina krajnika se tokom vremena smanjuje i bez intervencije, a takođe i broj respiratornih infekcija (oko šeste godine života, broj infekcija gornjih disajnih puteva je svega 20% broja djeteta do 2 godine).

Veličina krajnika je inače nepozudana mjera njihove imunološke funkcije, postoji nasljedna komponenta (sklonost ka učestalim infekcijama se javlja u pojedinim porodicama). Jedna ogromna studija iz 2016 u Južnoj Koreji nije pokazala nikakvo smanjenje broja infekcija posle operacije.

Dr Branimir Nestorović: Da li treba uklanjati krajnike?
Promjene u veličini krajnika tokom djetinjstva / Izvor: banenestorovic.blogspot.com

Takođe, operacija nije bez rizika. Onaj o kome najmanje govorimo je anestezija (sve operacije u male djece se obavljaju u opštoj anesteziji).

Decembra 2017. naše gore list, šef anestezije na Univerzitetu u Koloradu, Vesna Jevtovic-Todorovic, objavila je članak pod nazivom “Exposure of Developing Brain to General Anesthesia: What Is the Animal Evidence?” u časopisu Anesthesiology.

U njemu je dala pregled ispitivanja efekata opšte anestezije na mozak u razvoju.

U zaključku studije se kaže, “Ne samo da jedno izlaganje lijekovima za opštu anesteziju dovodi do smanjenja kognitivnih funkcija, već nekoliko kratkih ponavljanja izaziva ozbiljna ošteđenja mozga.” U 2016. FDA (Američka agencija za lekove i hranu) je izdala upozorenje da “…opšta anestezija ili sedacija u djece ispod tri godine ili žena u prva tri mjeseca trudnoće može da utiče na razvoj mozga djeteta”.

Istraživanje obavljeno na Johns Hopkins School of Medicine u Baltimoru, sa anestetikom izofluranom (koji se smatra bezbednim i rutinski se koristi u anesteziji)  je pokazalo izrazito usporenje razvoja hipokampusa (centar za učenje i pamćenje), doduše u miševa.

U ispitivanju Wildera iz 2009. utvrđeno je da djeca koja su imala anesteziju do 4 godine, imaju dvostruko više problema sa ponašanjem i učenjem od kontrolne grupe. Sličan je nalaz studije iz Austrije. U ispitivanju Stratmanna, djeca koja su imala anesteziju prije 4. godine, imala su značajno slabije testove pamćenja.

Dr Branimir Nestorović: Majke da ne čitaju na internetu nego da slušaju svoje instinkte

U ispitivanju koje je upoređivalo opštu sa spinalnom anestezijom, jasno je pokazan negativan efekat opšte anestezije na IQ, kao i na Cognitive Score Bayley Skale. PANDA studija pokazuje da u parova braće i sestara, kratka anestezija nije imala bitan uticaj na kognitivne funkcije ili ponašanje. 

Od nedavno, počeli su da se javljaju radovi koji su ukazivali na dugoročne štetne efekte operacije. Dve, objavljene 2009 i 2017 godine su pokazala da djeca kojima su operisani krajnici imaju sklonost da budu gojazna u kasnijm životu. 

U 2017 je studija iz Švedske je pokazala da uklanjanje krajnika pre 20 godine povećava rizik od infarkta u ranom dobu.

Ali, studija objavljena ove godine na 1,2 miliona djece u Danskoj između 1979. i 1999. (pd kojih je 60,400 imalo operaciju uklanjanja krajnika), gdje su ona praćena do 30 godina, dala je veoma zabrinjavajuće rezultate.

Ne samo da se broj infekcija disajnih organa nije smanjio, već se utrostručio.

Rizik za astmu i pneumoniju je bio veći za preko 50% (slična rad smo objavili 2000. godine i mi, učestalost astme je bila skoro tri puta veća u djece kojima su rano operisani krajnici). U operisane djece je postojao nešto povišen rizik za preko 28 oboljenja (uključivala su infekcije kože, oka ili infestaciju parazitima).

Autori zaključuju da krajnici imaju mnogo veću ulogu u razvoju imunog sistema nego što smo do sada misli.

Ovo posebno važi za adenoid (”treći krajnik”, mada krajnika ima šest, pa je on prvi). On jedini ima sposobnost da uz timus ‘grudnu žlijezdu), stvara timocite, limfocite za izuzetno važnom ulogom u razvoju imunog sistema. 

Prije odluke o uklanjanju krajnika, dobro razmislite o koristima i šteti koja postoji. Možda je najtačnije mišljenje moje pokojne majke, koja nije dozvolila da se meni uklone krajnici. Rekla je pedijatriju koji je to predložio “Bog ih je tamo stavio, ne bez razloga”.

Autor: Dr Branimir Nestorović – banenestorovic.blogspot.com

Prof. dr Nestorović o respiratornim infekcijama: Roditelji, mazite svoju djecu, to je fantastično za imunitet!