Dr Nestorović objašnjava kako skidati visoku temperaturu i razlikovati viruse od bakterija

Dr-Nestorovic-kako-skinuti-visoku-temperaturu-i-razlikovati-bakterijsku-i-virusnu-infekciju-mamaklik.jpg
Foto: Youtube/Jutarnji Program TV HAPPY, Shutterstock Izvor: Telegraf.rs

Mnogi roditelji su ovih dana imali neprospavane noći jer su im djeca zadobila virus koji izaziva jako visoku temperaturu. Tu ne bi bilo mnogo problema da nam roditelji nisu rekli da nikakav lijek nije uspio da pomogne u obaranju temperature.

Kada na toplomijeru vidimo da dijete ima visoku temperaturu 39 ili 40 ne može da nas ne oblije hladan znoj, pa kada ni antipiretik ne uspijeva da pomogne onda krećemo sa alternativnim mjerama.

Brojni su savjeti za skidanje temperature, od savjeta naših baka do prastarih metoga, pa među njima imamo tuširanje, stavljanje senfa na noge, listića krompira, mješavinu sirćeta i kukuruznog brašna, ali šta od toga zaista djeluje?

Dr Branimir Nestorović, pulmolog i alergolog otkriva koja je najefikasnija alternativna metoda sa kojom možete skinuti visoku temperaturu kod djece.

– Da li znate zašto ljudi imaju temperaturu i ko brže ozdravi, ovi koji skidaju ili oni koji ne skidaju temperaturu? Brže ozdrave oni koji ne skidaju temperaturu, prema tome, ne treba je mnogo skidati, može ako dijete baš loše izgleda. Imaju engleske preporuke koje kažu da se temperatura skida ako je jako visoka, a dijete loše izgleda. Van toga ne. Ono što je najbolje je tuširanje mlakom vodom i istrljati dijete mekim peškirom kao da se znoji – kaže dr Nestorović.

Mnogi roditelji od antipiretika biraju paracetamol ili brufen za skidanje temperature, a doktor otkriva jednu novost vezanu za jedan od ova dva lijeka.

– Paracetamol je prekjuče u Kaliforniji stavljen na listu kancerogenih supstanci. Ja to stalno pričam, to je jako opasan lijek jer oštećuje jetru i mozak. Može da se da brufen, ali generalno najbolje bi bilo skidati temperaturu nekim “seljačkim metodama”. Recimo kod odraslih kafa je najefikasnija za skidanje temperature. Jaka koncentrovana kafa na svaka 4 sata je odličan antipiretik. Možda je najbolji list bundeve, ali gdje sada da ga nađete? On je vrhunski u skidanju temperature, skuva se jedna i po šaka lista bundeve na litar vode i konzumira 4 puta dnevno i temperature nema, to je vrhunska terapija – otkriva dr Branimir Nestorović.

Kada temperatura naglo skoči i da bi je što prije oborili roditelji se često pitaju da li su efikasniji čepići ili sirupi za obaranje?

– Nemojte, molim vas, čepiće jer je apsopcija iz debelog crijeva promenljiva i nije ista kod sve djece – ističe doktor i dodaje:

– Temperatura je odbrambeni mehanizam, izuzetno efikasan čak i hladnokrvne životinje povise temperaturu kada su bolesne. Ribe povišavaju tjelesnu temperaturu kada su bolesne. To je prirodni mehanizam ubijanja virusa i bakterija. Samo ako dijete izgleda loše, ako ga boli glava ako je malaksalo onda treba skidati temperaturu – zaključuje dr Branimir Nestorović u intervjuu za Telegraf.

Kako prepoznati da li je kod djeteta u pitanju bakterijska ili virusna infekcija?

Sezona prehlada je u toku, a virusi i bakterije pogađaju najmlađe i hronične bolesnike. Najčešći uzroci bolova u grlu su sezonske alergije i prehlade, a ponekad je krivac za grlobolju bakterija streptokok, infekcija koja može da bude opasna ako se ne liječi.

Bris grla i nosa je način da se utvrdi da li je uzrok prehlade bakterija, ali postoje i neki očigledni znakovi koji mogu da vam pokažu da li ste samo prehlađeni (virus) ili bi trebalo da odete kod ljekara kako biste dobili antibiotik.

Dr Nestorović je za Telegraf objasnio i razliku između bakterija i virusa.

 Bakterijske infekcije obično dolaze sa višom temperaturom, kod virusa je obično temperatura 38 – 38 i nešto. Bakterijske infekcije karakterišu temperature koje idu do 39, 40. Naravno ima izuzetaka jer i virusi nekada mogu da daju visoku temperaturu, ali po pravilu bakterije daju više temperature.

Virusi daju neke opšte tegobe, malaksali ste i sve vas boli, dok bakterije obično imaju neko žarište kao što je gnojna angina, uvećane žlijezde na vratu ili se čuje nešto na plućima, karakterističan kašalj ili otežano disanje. Ko je iskusan ljekar može da prepozna da li je u pitanju bakterijska ili virusna infekcija, kaže dr Nestorović.

Jednostavnim brisevima grla ili nosa možemo da utvrdimo postojanje bakterija i na osnovu toga dobijemo odgovarajući antibiotik, ali kako da znamo da je upala pluća uzrokovana virusom ili bakterijom?

– Virusne upale pluća nemaju neke naročite tegobe, to je više kašalj koji prati sekret, a bakterijsko zapaljenje pluća je ozbiljna bolest koju karakteriše teško disanje i visoka temperatura. Virusna upala pluća djeluje više kao prehlada i dosta je blaža, za razliku od bakterijske koja je, ponavljam, ozbiljno stanje, ističe dr Branimir Nestorović.

Mnogi tvrde da je kada su viroze u pitanju sadržaj iz nosa obično providan ili bjeličast i mahom tečan, a ako sekret mijenja boju od žućkaste ka zelenkastoj to najvjerovatnije predstavlja bakterijsku infekciju. Doktor Nestorović objašnjava da li je ova tvrdnja tačna:

 To je jedna velika zabluda. Šta god da je uzrok bolesti, drugi, treći dan sekret iz nosa pozeleni. To su zapravo leukociti koji umiru i oslobađaju svoj pigment koji daje zelenu boju sadržaju iz nosa. I kod virusnih infekcija vi imate leukocite, tako da ovakvo razlikovanje virusne od bakterijske infekcije nije relevantno.

Šta na kraju treba da nam bude odrednica, kako možemo da znamo šta je uzrok bolesti i pre nego što odemo kod ljekara?

– Uvijek je kod virusa bolje opšte stanje organizma, temperatura nije toliko visoka, generalno se bolje osećate i apetit je bolji. Izuzetak je grip koji daje visoke temperature, ali gotovo sve virusne infekcije su dosta blaže od bakterijskih i mnogo kraće traju, zaključuje dr Nestorović.

Izvor: Telegraf.rs 1
Telegraf.rs 2

Dr Nestorović: Ovako se djeca izvode na hladnoću da se ne razbole!

Dr Branimir Nestorović: Majke da ne čitaju na internetu nego da slušaju svoje instinkte

Prof. dr Nestorović o respiratornim infekcijama: Roditelji, mazite svoju djecu, to je fantastično za imunitet!

Upozorenje pedijatra: Djeca sve više boluju od bolesti odraslih