U Srpskoj je drastično pomjerena starosna granica kad mladi počinju da puše, piju i konzumiraju drogu.
Dok je u ne tako dalekoj prošlosti prvi dim, u najgorem slučaju, padao krajem osnovne škole, a prvo opijanje na početku srednje, sad imamo situaciju da osnovci počinju da puše već u drugom, trećem razredu.
Ništa manje ne zabrinjava činjenica da su u registru narkomana i djeca od svega 11 godina, dok njihovi tek godinu-dvije starije drugari zbog alkoholizma završavaju na ispiranju želuca.
Tatjana Maglov, psihijatar i bivši nacionalni koordinator za bolesti ovisnosti u RS, rekla je za “EuroBlic” da je najmlađa osoba koja je liječena od alkohola u Srpskoj imala 16 godina, te da u akutnom pijanom stanju dolaze i u mnogo ranijoj dobi, čak i sa 13 godina.
Tačno toliko godina je imao i najmlađi pacijent koji je na Odjeljenje za neuropsihijatriju dobojske bolnice svojevremeno primljen u stanju kome?!
S druge strane, iz bijeljinskog Udruženja građana “Vidik” nedavno su saopštili da najmlađi registrovani zavisnik u Bijeljini ima 11 godina.
U instituciji Ombudsmana za djecu RS naglašavaju da posljednja istraživanja pokazuju da je najmlađe dijete koje je koristilo cigarete imalo svega 9 godina.
– Prvo konzumiranje alkoholnih pića čine djeca od 11, a interes za upotrebu droga i drugih opojnih sredstava počinje kod od 14. godine života – ističe ombudsman za djecu RS Dragica Radović.
Prema njenim riječima, među brojnim faktorima rizika koji doprinose sve većoj prisutnosti navedenih opojnih sredstava kod djece, jesu nedovoljno znanje i obrazovanje mladih o uticaju i posljedicama koje ostavljaju na njihovo zdravlje.
– Posebno zabrinjava laka dostupnost opojnih sredstava i nedostatak efikasnih mjera i sankcija prema svima onima koji djeci dozvoljavaju njihovu upotrebu – kaže Radovićeva.
Dodaje da, dugoročno gledano, upotreba štetnih materija u periodu razvoja i odrastanja djece može imati štetne posljedice po njihovo zdravlje.
– Takođe, lakše dospjevaju u situacije da dođu u sukob sa zakonom, imaju probleme sa školom i slično. Uzroci koji dovode do konzumiranja opojnih sredstava kod mladih su brojni, ali se najčešće dovode u vezu sa njihovim periodom odrastanja, te uticaju porodice i posebno uticaju vršnjačke grupe – objašnjava Radovićeva.
Sociolozi ističu da su granice definitvno pomjerene u pogledu svakog životnog aspekta, pa tako i u slučaju kad mladi počinju da konzumiraju cigarete, alkohol i drogu.
– Mladi, ili bolje reći djeca, kao da nastoje da što prije odrastu, polako prisvavaju navike odraslih. To je odraz poplave subkulturnih vrijednosti koje, između ostalog, promovišu “lake vrijednosti”, pa tako i način zivota – glamur, slavu kratkoročnog daha i sve što ide uz to. A uz to, svakako, idu alkohol, droga, laka štiva i slično – kaže sociolog Biljana Milošević Šošo.
Prema njenim riječima, roditelji su najodgovorniji, ali je činjenica da sami ne mogu mnogo, bez podrške cjelokupne društvene zajednice.
– A na društvu je zadatak da ukazuje upravo na subkulturalne vrijednosti, sa negativnog aspekta. Njih ne treba promovisati ni u kom slučaju. Moramo nastojati na tome da se povrati pravi sistem vrijednosti, a za to treba puno napora – ističe Šošo.
Kažnjavati i edukovati
Borba, odnosno zaštita djece od upotrebe navedenih opojnih sredstava, uporedo se mora odvijati u dva pravca.
– Jedan mora biti u funkciji prevencije, što podrazumijeva edukaciju djece o svim štetnim posljedicama uzimanja raznih opijata, ali i edukaciju roditelja o izazovima sa kojima se djeca susreću. Drugi pravac zahtjeva adekvatne sakcije za sve one koji nisu u okviru svojih nadležnosti i ovlaštenja preduzeli potrebne mjere i radnje da zaštite djecu – kaže ombudsman za djecu Dragica Radović.
