Zašto je doručak za djecu važan i zašto treba izbjegavati proste šećere

zašto je doručaj za djecu važan.jpg

Zašto je doručak za djecu bitan? Šta se dešava sa tijelom ukoliko preskočimo doručak ili ako jedemo proste šećere umjesto zdravih namirnica?

Ukoliko se naviknemo da preskačemo doručak, to ne predstavlja neki poseban problem. Možemo izdržati do ručka, ali preskakanjem mi unosimo nekoliko puta više hrane a kvalitetan doručak za djecu mijenjaju najčešće voće, grickalice ili čokoladica.

Ovo nije nikako dobro. Zašto? Dobijemo instant energiju i nakon pola sata ponovo se javlja želja za grickanjem i tako u krug sa viškom masti i sa gojaznošću.

Doručak za djecu: Zašto je važno da doručkujemo i zašto je još važnije ŠTA doručkujemo?

Hajde da razjasnimo zašto je doručak za djecu važan. Gorivo za mozak je vrsta šećera koji se zove glukoza.

Moramo objasniti da je bitno koju vrstu šećera unosimo. Različiti ugljeni hidrati na različite načine oslobađaju glukozu.

Prosti šećeri se brzo razlažu, dok složeni šećeri oslobađaju glukozu sporo u krv.

Šećeri koji brzo razlažu glukozu imaju veliki glikemijski indeks, dok složeni šećeri imaju manji glikemijski indeks.

Prednost treba dati šećerima koji sporo razlažu glukozu, jer se tada insulin polako izlučuje i neutrališe glukozu.

Ukoliko pojedemo prosti šećer, dolazi do naglog izlučivanja insulina, koji je zadužen za spuštanje glukoze, a to je veliki šok za naše tijelo i pankreas.

Poslije takvog doručka brzo postajemo gladni. Zato djetetu treba napraviti sendvič od žitarica sa cijelim zrnom, npr. inegralni hljeb namazan puterom sa šunkom.

Dobro organizovan doručak utiče na dječju sposobnost učenja, te djeca koja doručkuju imaju bolju koncentraciju i bolje pamte.

Djeca koja jedu slatkiše najčešće su pospana, sa usporenom mentalnom aktivnošću.  Šećer ne čini djecu hiperaktivnom, već ih čini gojaznom.

Roditelji, budite na oprezu!

Šećeri poseduju sve četiri vrste efekata koje imaju i narkotici!

  • Izazivaju zavisnost – receptori u mozgu za opioide, alkohol i šećere su isti!
  • Narušavaju zdravlje – bolesti zuba, alergije, dijabetes, gojaznost, autoimuna oboljenja, kancer…
  • Progresija – rijetko ko može da kontroliše količinu i učestalost konzumiranja slatkiša; jede se dok se sve ne pojede!
  • Asocijalni aspekt – promjene raspoloženja, smjena agresije i depresije!

Slatkiši su posebno opasni i zbog toga što su jeftini, lako dostupni, nisu socijalno prokazani kao npr. alkohol ili narkotici, pa ih je moguće kupiti neograničeno, bilo kad, bilo gdje, bez bojazni od bilo kakvih posljedica.

Izvor: Moj prvi zalogaj

Nedoumice o ishrani djece: Crveno meso protiv anemije? Masti debljaju? Sokovi imaju vitamine…?

Insulinska rezistencija: Gojaznost i neaktivnost vode u bolest

Izbacivanje ugljikohidrata može imati dobre i loše posljedice za organizam