Dr Branimir Nestorović: Za novorođenče je važan nježan majčin dodir

Njega novorođenčeta: “Bebi poslije svakog obroka, čak i ako samo pije majčino mlijeko, treba ponuditi vodu, jer je sklona dehidraciji. Veoma je važan dodir i neprekidno im treba tepati”, riječi su dr branimira nestorovića.

Kada stigne prinova u kuću svi su uzbuđeni, pogotovo roditelji kojima je to prvo dijete. Od mnogobrojnih stručnih, kao i savjeta majki, prijateljica i drugih osoba iz okruženja od kojih svaka ponešto zna o njezi sićušnog bića, često ostaju potpuno zbunjeni. Da li dijete treba da kupaju, kako da ga povijaju i brinu o osjetljivom pupku, kako da ga hrane, samo su neka od pitanja. A njega bebe i postupanje sa njom u prva tri mjeseca života veoma su važni.

Objašnjavajući fenomen tek rođenog novog života, pedijatar profesor dr Branimir Nestorović iz Univerzitetske dječje klinike u Tiršovoj kaže:

– U prvom mjesecu života novorođenčad imaju dosta problema sa adaptacijom na spoljnu sredinu. Nauka još nije uspjela da odgonetne zašto su toliko nemoćna i potpuno zavisna od majke. Postoje pretpostavke izvučene iz poređenja sa drugim primatima ali ne i jasni dokazi. U svakom slučaju, zbog nezrelosti regulatornih sistema mora da se poštuje ritam novorođenčeta. Mora da se hrani kada god je gladno, bilo dojenjem ili formulama. Ukoliko mogu, majke uvijek treba da doje svoje bebe, međutim, ukoliko iz nekog razloga majka ne može da doji, adaptirano mlijeko je adekvatna zamjena. Veoma je važno, bez obzira na način ishrane, da se bebama poslije svakog obroka da malo vode. Kod novorođenčadi je mehanizam koncentrovanja mokraće nezreo, pa su sklona gubitku tečnosti, odnosno dehidraciji.

* Na šta još treba obratiti pažnju?

– Usljed slabe regulacije tjelesne temperature tek rođene bebe treba da budu adekvatno obučene. Ne smiju da budu pretopljene, jer lako mogu da dobiju visoku temperaturu. I veoma je važan dodir majčine ruke, pa dijete treba mazati neutralnim kremama, najbolje sa mirisom kamilice ili lavande. Uz to, neprekidno im treba tepati.

* Nove preporuke nalažu da se novorođenčad ne kupaju već samo brišu?

– Nema dokaza da brisanje vlažnim maramicama umanjuje broj infekcija na koži. Studija sa Univerziteta u Kardifu čak je pokazala da pojedine vrste vlažnih maramica šire infekciju. Osim toga, uništavanje bakterija na koži potencijalno je štetno, jer one čine eko-sistem koji sprječava mnoge bolesti, kao što je, na primjer, ekcem. Industrija vlažnih maramica vrijedna je pola milijarde funti samo u Engleskoj, pa tako treba i tumačiti ovakve preporuke. A predstavlja i ozbiljan ekološki problem. Što se tiče održavanja pupka, ne treba ga prskati nikakvim sprejevima. Pupak treba da bude stalno suv, ukoliko vlaži treba ga osušiti blagim fenom, a ukoliko ima sukrvice novorođenče treba odvesti ljekaru.

* Da li je opravdano insistiranje na širokom povijanju zbog kukova?

– Urođeno iščašenje kukova već po nazivu otkriva porijeklo. Na rođenju je prisutno ili nije, pa shodno tome široko povijanje nema preveliki značaj. Mnogo je značajniji izbor pelena. Iako su danas jednokratne pelene veoma popularne, nisu pretjerano zdrave. U njima duže stoji mokraća i stolica, pa se povećava vjerovatnoća razvoja bakterija i infekcije, naročito mokraćnih puteva kod djevojčica. Osim toga, jednokratne pelene sadrže natrijum poliakrilat, kristale koji apsorbuju vodu. Nije li pomalo apsurdno da se ova materija nalazi u pelenama za bebe, a zabranjena je kao sastojak uložaka i tampona za žene, jer je izazivala toksični šok sindrom (prati ga iznenadno povećanje tjelesne temperature iznad 39 stepeni, povraćanje ili proliv, zujanje u ušima, osjećaj slabosti, nesvjestica, dezorijentacija, kao i osip po koži sličan crvenilu od sunca, naročito na šakama i stopalima). Pelene od tekstila su u svakom slučaju bolje, iako zahtijevaju mnogo vremena za pranje i peglanje.

* Koje su prolazne zdravstvene tegobe u ovom periodu?

– Roditelji se najčešće žale na grčeve, koji su, inače, bezazlena pojava. Najlakše se mogu ublažiti blagom masažom stomaka bebe i puštanjem šištavih zvukova koji imitiraju zvuk aorte, koji dijete čuje dok je u utrobi majke. Što se tiče preparata protiv grčeva, većina nema dokazan efekat. Inače, grčevi često nastaju usljed zatvora, koji je posljedica nedovoljnog unosa vode. Zato je i važno dijete ponuditi vodom poslije obroka, a u vodu može da se doda kap do dve limunovog soka. Ako nije žedno neće piti, ako jeste, što je posebno značajno u ljetnjem periodu, piće koliko mu treba.

DILEME OKO ISHRANE

– U drugom i trećem mjesecu posebno je postalo diskutabilno uvođenje mješovite ishrane. Ranije preporuke da se u prva tri mjeseca daje isključivo mliječna hrana više nema naučno opravdanje. Ovakvo insistiranje dovelo je do toga da je veliki procenat djece postao alergičan na hranu, naročito na pšenično brašno i pojavu celijakije. Mislim da je pošteno reći da mi ne znamo tačno kada treba djetetu ponuditi druge vrste hrane osim mlijeka. Iskustva sa etničkim zajednicama koje rano djeci daju mješovitu ishranu, pa čak i kikiriki kao visokoalergenu namirnicu, ne pokazuju posebne razlike u stepenu razvoja mnogih bolesti, u odnosu na mališane hranjene isključivo mlijekom. Sigurno je jedino da treba izbjegavati industrijske voćne sokove i kašice sa voćem, jer sadrže velike količine fruktoze, voćnog šećera, koji može da bude krivac za nastanak dijabetesa, gojaznosti i drugih hroničnih bolesti. Najbolje je davati cijeđene sokove od povrća pa u njih dodavati male količine sokova od voća – savjetuje dr Nestorović.

JASTUK I POLOŽAJ ZA SPAVANJE

Tek rođene bebe treba da spavaju na leđima, bez jastuka ili sa minimalnim jastukom, preporučuje američka Akademija za pedijatriju. Ovo je ujedno preventivna mjera za sprječavanje sindroma iznenadne smrti odojčadi, koja najčešće umiru u snu.

– Položaj na stomaku se ne preporučuje, mada sam za 35 godina rada čuo i drugačija mišljenja. Ovo je poseban problem za anksiozne majke, čije bebe vole da spavaju na stomaku i tokom noći se stalno okreću u taj položaj. Očigledno, univerzalnog savjeta za svu djecu nema. Ležanje na stomaku poslije četvrtog mjeseca jača mišiće leđa, a iz tog položaja bebe bolje vide i okolinu, što omogućava razvoj njihovih senzornih i kognitivnih funkcija – ističe dr Nestorović.

novosti.rs