Zakonska prava trudnica i porodilja u RS i Federaciji BiH

Zakonska prava trudnica i porodilja u RS i Federaciji BiH, često su nepoznata budućim mamama sa ovih prostora. O pravima, trudničkom bolovanju i porodiljskom odsustvu majki u Bosni i Hercegovini, statusu nezaposlenih trudnica i žena zaposlenih na određeno vrijeme, materinskom dodatku i drugim za mnoge zbunjujućim kategorijama, čitajte u nastavku.

Kada žena ostane u drugom stanju, nerijetko se javljaju nedoumice koja su prava trudnica i porodilja u RS i Federaciji BiH, koja one uživaju iz radnog odnosa. Zakon o radu Republike Srpske i Zakon o radu Federacije Bosne i Hercegovine zaštitio je buduće majke odredbama koje uređuju zaštitu žene i materinstva.

Buduće mame često ne razlikuju pojam trudničkog bolovanja i porodijskog odsustva pa je prije svega potrebno to objasniti.

Prava trudnica i porodilja u RS i Federaciji BiH: Trudničko bolovanje i porodiljsko odsustvo 

Trudničko bolovanje

Trudničko bolovanje spada u privremenu nesposobnost za rad, i tim zakonskim odredbama je regulisano.

Ukoliko se jave komplikacije u toku trudnoće i potreba za mirovanjem, žena po preporuci nadležnog ljekara može otvoriti bolovanje koje traje do 30 dana, u tom slučaju naknada sredstava pada na teret poslodavca.

Ako trudničko bolovanje traje duže od 30 dana neophodno je da isto odobri nadležna ljekarska komisija i u tom slučaju troškove refundira Fond zdravstvenog osiguranja.

Porodiljsko odsustvo

Porodiljsko odsustvo u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine traje godinu dana neprekidno, a za blizance i svako treće i naredno dijete traje 18 mjeseci.

Porodiljsko odsustvo možete započeti po sopstvenom zahtjevu i preporuci doktora medicine 28 dana prije planiranog  porodjaja.

Zakonom je isključena svaka vrsta diskriminacije! Tako poslodavac NE MOŽE odbiti da primi u radni odnos trudnicu, niti joj može otkazati ugovor o radu zbog trudnoće ili zbog korištenja porodiljskog odsustva.

Ukoliko Vaše radno mjesto podrazumijeva obavljanje poslova koji su naporni i koji na štetan način mogu uticati na Vaše zdravlje ili zdravlje djeteta, na osnovu nalaza nadležnog doktora medicine možete biti raspoređeni na druge poslove.

Ako poslodavac nije u mogućnosti da Vam to omogući, imate pravo na odsustvo s rada, uz naknadu plate koja ne može biti manja od one koja bi bila da ste ostali na radnom mjestu.

Nekim odredbama se nastojala uvesti ravnopravnost izmedju muškaraca i žena te je određeno da nakon što od porođaja prođe 60 dana u Republici Srpskoj a 42 dana u Federaciji, žena na sopstveni zahtjev i u dogovoru sa poslodavcem može da se vrati na posao a da porodiljsko odsustvo umjesto nje koristiti zaposleni otac djeteta.

Zakonska prava trudnica i porodilja u RS i Federaciji BiH

U izuzetnim slučajevima, kada se rodi dijete koje nije živo ili kada majka izgubi dijete prije isteka porodiljskog odsustva, ima pravo na odsustvo u trajanju od najmanje 45 dana od porođaja ili smrti djeteta, kako bi se psihički oporavili a prema nalazu ovlaštenog ljekara ovo odsustvo može biti duže.

Ukoliko zdravlje djeteta zahtijeva pojačanu njegu, jedan od zaposlenih roditelja ima pravo da radi sa polovinom radnog vremena dok dijete ne navrši tri godine života ukoliko je tako odredio ovlašteni doktor medicine.

Naknade za vrijeme trajanja porodiljskog odsustva regulisana je Zakonom o dječijoj zaštiti Republike Srpske, dok su ova prava u Federaciji regulisana kantonalnim propisima te je iznos naknade različit u svakom kantonu jer ne postoji jedinstveno zakonsko riješenje. Ove godine pokrenuta je kampanja “Nediskriminacija porodilja u FBIH” kako bi se riješilo ovo pitanje.

U Republici Srpskoj  je određeno da platu za prvih 30 dana korišćenja porodiljskog odsustva majci obezbjeđuje i isplaćuje poslodavac, a za narednih 11 mjeseci za prvo i drugo dijete, odnosno 17 mjeseci za blizance, treće i svako naredno dijete isplaćuje poslodavac, a sredstva obezbjeđuje Fond za dječiju zaštitu.

Za vrijeme porodiljskog odsustva, ženi pripada naknada plate u visini prosječne neto plate u Republici Srpskoj koja je utvrđena Zakonom o radu.

Naknada plate ne može biti veća od osnovice plate na koju su uplaćeni doprinosi od strane poslodavca u posljednja tri mjeseca.

Prava trudnica i porodilja u RS i Federaciji BiH koje su zaposlene na određeno vrijeme

Zakonska prava trudnica i porodilja u RS i Federaciji BiH

Kada govorimo o trudnicama koje imaju zaključen ugovor na određeno vrijeme, one takođe imaju sva prava iz radnog odnosa te se opravdanim razlogom za otkaz ugovora o radu ne može smatrati korišćenje porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi njege djeteta i odsustva sa rada radi posebne njege djeteta.

Potrebno je naglasiti da ukoliko je radni odnos zasnovan na određeno vrijeme i ako za vrijeme trajanja radnog odnosa dođe do korištenja trudničkog bolovanja, porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi posebne njege djeteta, rok na koji je zasnovan radni odnos produžava se do isteka korišćenja prava na odsustvo.

Međutim, poslodavac nakon povratka na posao i  isteka roka za koji je radni odnos zasnovan nije u obavezi da porodilji produži ugovor.

Šta ukoliko se desi povreda prava trudnica i porodilja u RS i Federaciji BiH?

Ukoliko smatraju da su im prava iz radnog odnosa povrijeđena, trudnice mogu da se obrate Inspekciji rada ili da putem suda pokušaju da ostvare svoja prava.

Mnoge trudnice i porodilje se ne usuđuju upustiti u borbu za svoja prava jer to zahtijeva angažovanje advokata ili dobro poznavanje važećih propisa.

Jedna od mogućnosti zaštite je i obraćanje Centru za besplatnu pravnu pomoć gdje trudnice i porodilje mogu dobiti informacije o pravima i obavezama, pomoć u popunjavanju obrazaca, zastupanje u postupcima ukoliko je ispunjen finansijski kriterijeum koji se odnosi na socijalnu ugroženost.    

Prava nezaposlenih porodilja – materinski dodatak 

Nezaposlene porodilje ostvaruju prava na materinski dodatak i u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine.

U Republici Srpskoj ovo pravo je regulisano Zakonom o dječijoj zaštiti dok je u Federaciji regulisan kantonalnim propisima.

U RS ovaj dodatak prema važećim propisima iznosi 30% od prosječne neto plate u privredi Republike Srpske, ostvarene u prethodnoj godini.

U toku je donošenje novog Zakona o dječijoj zaštiti koji će podrazumijevati i neke novine po pitanju visine materinskog dodatka, s ciljem izjednačavanja zaposlenih i nezaposlenih porodilja ali više o tome ćemo pisati kada Zakon stupi na snagu.

U Federaciji Bosne i Hercegovine visina materinskog dodatka je različita u svakom Kantonu i kreće se od 100KM do 495KM.

Za MamaKlik.com Ružica Vranković, dipl. pravnik