Kako znati da li je dijete emocionalno zrelo za vrtić?

Polazak u vrtić može biti težak period i za roditelje i za dijete. Koji su znakovi emocionalne zrelosti koji bi vam pomogli da odredite je li vaše dijete spremno za vrtić? U nastavku govorimo o četiri vještine o kojima bi roditelji trebalo da razmisle kada postavljaju pitanje “Da li je moje dijete emocionalno spremno za vrtić?”.

1. Emocionalna inteligencija je jedan od pokazatelja

Emocionalna inteligencija (EQ) je naziv za emocionalne i socijalne vještine koje utiču na način na koji doživljavamo sebe i svoje emocije, kako ih izražavamo i komuniciramo.

Mnogi roditelji smatraju da su djeca suviše mala za ove stvari, ali dokazano je da se EQ počinje razvijati već u prvim mjesecima života. Bebe tada uče iz svog bliskog okruženja, pa otuda ono da vam na osmijeh uzvrate osmijehom.

Možda vas zanima: Kako da pripremite dijete (i sebe) za vrtić – Savjeti vaspitača

Djeca kod kojih je EQ razvijena, koja umiju da jasno komuniciraju svoje emocije, koji pokazuju empatiju, će se mnogo lakše priviknuti na novu sredinu.

Savjeti koji će vam pomoći da podstaknete emocionalni razvoj djeteta:

  • Uvijek jasno izražavajte svoje emocije, jednostavnim jezikom
  • Pratite dječji razvoj govora te u skladu s tim i razgovarajte o emocijama
  • Povezuje uzroke emocija s njihovim posljedicama
  • Podstaknite dijete da zajednički prepoznajete i imenujete emocije kod drugih ljudi (npr. kada čitate slikovnicu djetetu, pokušajte dijete ispitivati o emocijama koje određeni likovi u priči osjećaju ili pokazuju svojim facijalnim ekspresijama)
  • Uvijek budite dosljedni u svojim osjećanjima – ako plačete od tuge, nemojte se praviti da ste sretni jer djeca mogu prepoznati nelogičnosti u takvom emocionalnom izražavanju
  • Posvijestite djeci da je sasvim normalno osjećati i negativne emocije te da i one mogu biti korisne ako ih na pravilan način izrazimo, a ne potisnemo
  • Redovno pitajte djecu kako se osjećaju te šta je uzrokovalo takve osjećaje

2. Komuniciranje emocionalnih potreba

Ključna komponenta uspjeha u životu je sposobnost jasnog komuniciranja i prenošenja svojih misli na drugu osobu – u ovom slučaju, teti iz vrtića i drugarima.

Ako je djetetu teško da izrati svoje emocije, posebno tugu i ljutnju, ili mu nedostaje vještina suočavanja, moguće je da će mu ova promjena biti teška.

Naravno, ovo nije razlog da dijete ne upišete u vrtić. Ovo je samo znak da će period prilagođavanja vjerovatno trajati nešto duže. Nekada je to 2 sedmice, a nekada i 2 mjeseca. Budite spremni na otpor i strah kod djeteta i potrudite se da mu budete podrška tokom tog perioda.

3. Period prilagođavanja

Kod djeteta se može razviti strah jer se njegova uobičajena rutina mijenja, te može razviti osjećaj nesigurnosti kao i vjerovanje da promjena ne može biti zabavna i dobra. Kod nekoga, period prilagođavanja zahtjeva vrijeme koje će provesti u novoj sredini kako bi je upoznao i opustio se. Dok sa druge strane, za neko dijete period prilagođavanja znači dobru pripremu pred samu promjenu.

Možda vas zanima: Polazak u vrtić: Šta da očekujete u periodu prilagođavanja

4. Vještine slušanja i samosvjesnost

Sposobnost slušanja u korelaciji je sa vašom samosvjesnošću. Ako više puta kažete svom djetetu da ne sluša, ono možda neće biti ni svjesno prepoznati da uopšte ne sluša. To može biti jako frustrirajuće za roditelje, ali što je još važnije, može srušiti djetetovo samopouzdanje.

Rane akademske godine djeteta određuju ton odnosa koji će imati prema učenju i drugim ljudima.

Samosvjesna djeca mogu razumjeti kako će njihovi postupci uticati na druge i donijeti odluke na osnovu toga. U učionici to predstavlja slušanje i pridržavanje pravila i uputstava. Dijete koje ne sluša možda nije svjesno da utiče na druge i vjeruje da je izolovano u svojim postupcima te može izgledati zbunjeno kada mu se kaže drugačije.

Ukoliko mislite da dijete nije spremno za vrtić, postoje prelazna rješenja, poput zabavišta, u koja djeca mogu ići na svega par sati. U ovoj situaciji, nabitnije je dijete, te se vodite onim što je najbolje za njega, a ne svojim ili tuđim očekivanjima.