Pitanje koje postavljam svojoj djeci svakoga dana

Svakog popodneva, kada se moja djeca vrate iz škole, postavim im jedno pitanje: “Prema kome ste bili ljubazni danas?”

Ponekad bi razmišljali dugo dok mi ne odgovore, da bi mi na kraju samo rekli da su bili ljubazni prema svom učitelju jer ih nije kaznio što su pričali tog dana. U drugim situacijama, pitanje o ljubaznosti i nečemu lijepom što su tog dana uradili čini da se oni osjećaju srećno i ponosno, pa sa radošću odgovaraju:

“Nasmijao sam Džoija.”

“Ben je bio tužan za ručak, pa sam sjeo pored njega.”

“Pomogla sam Džosi da pokupi fascikle koje su joj ispale.”

Ponekad postavljam više pitanja o tome kako im je protekao dan. Sa kim si sjedio za ručkom? Da li imate domaći zadatak? Kako je prošao test iz matematike?

Međutim, ova pitanja nisu od velike važnosti – bar ne u poređenju sa onim: „Prema kome ste danas bili ljubazni?“

Zato što, da stvarno budem iskrena, ne pridajem važnost domaćim zadacima, matematici i pravopisu – barem ne onoliko koliko tome da li su dobri i ljubazni prema drugima.

ODRASTANJE JE TEŠKO. RODITELJSTVO JE TEŠKO. ŽIVOT JE NEKAD UŽASAN. NAJMANJE ŠTO MOŽEMO DA UČINIMO JE DA BUDEMO LJUBAZNI JEDNI PREMA DRUGIMA.

Ima nekoliko stvari koje me ispunjavaju radošću i roditeljskim ponosom, a jedna od njih je kad vidim da je moje dijete ljubazno prema nekome ili kada mi pričaju kako su drugi bili dobri prema njima.

Moja djeca nisu sjajni učenici i sumnjam da će ikada biti u klasi sa rječju “napredni”. Ali znate šta? Nije me briga. Bukvalno mi to nije važno.

Prošle godine, kada mi je jedna mama pričala kako je moj sin bio dobar prema njenom sinu, srce mi se ispunilo ponosom, što ne mogu sasvim opisati. Osjećaj je bio tako dobar, što nikakav priliv na bankovnoj kartici ili sjajan udarac u bejzbolu ne bi mogli da naprave. I kasnije te večeri, kada sam rekla sinu da je dobar prijatelj, pogled na njegovom licu je govorio da se i on isto tako sjajno osjeća.

„Ne budi bezobrazan“ oduvjek je bio dobar moto za mnoge roditelje, ali sasvim iskreno, to više nije dovoljno. Potrebno je mnogo više od toga da „ne budemo bezobrazni“ za neutralizaciju ove toksične jame, u kojoj se čini da sada plivamo. Potrebna nam je namjerna i smjela dobrota!

Sada me izvinite, moja djeca će se uskoro vratiti iz škole i moram da im postavim jedno važno pitanje.

Izvor: scarymommy.com

Prevod: Dragana Martinović