RAZVOJ SVIH ČULA KOD BEBA: Kako i kada se razvijaju čulni organi kod beba tokom mamine trudnoće?

kad se razvijaju cula kod beba u trudnoci mamaklik.jpg

I prije nego što se rodi, beba ima prilično razvijena sva čula. Otkrivamo vam kako se dodir, sluh, ukus, miris i vid razvijaju u stomaku, tokom mamine trudnoće

Prvih nekoliko mjeseci po rođenju, organski razvoj čula se dovršava. Pod uticajem nadražaja iz bebinog okruženja, odvija se proces njihovog funkcionalnog osposobljavanja.

ČULO DODIRA KOD BEBA U MAMINOM STOMAKU

djevojcica-i-trudnica mamaklik

Koža je čudesno složen organ. Sadrži stotine različitih ćelija, koje su posebno osjetljive na toplotu, hladnoću, pritisak, bol.

Razvoj prvog čula dodira započinje još u materici. Lice, dlanovi, tabani, kao i polni organi su područja kod kojih se prvo razvija čulo dodira, a u kasnijem periodu – ove regije će imati najviše, i to najraznovrsnijih receptora za dodir.

Oko osme nedjelje od začeća, pojavljuju se prvi “odbrambeni” pokreti – izbjegavanje dodira vlastite ručice ili pupčane vrpce na obrazu.

Istraživanja pokazuju da se osjetljivost kože brzo proširuje na područje polnog organa (oko 10. nedjelje), dlanova (11. nedjelja) i tabana (12. nedjelja). Ali, beba tada još uvijek izbjegava dodir. Ona će da povuče ručicu ili da savije nožicu ako je nešto dotakne.

U kasnijem periodu trudnoće, beba otvara usta na pritisak ručice na obrazu ili blizu usta, a glavu okreće prema šaci, pokušavajući da sisa.

Oko 17. nedjelje, svi dijelovi stomaka i guze su osjetljivi, a u 32. nedjelji su skoro svi dijelovi tijela osjetljivi na lagani dodir.

RAZVOJ BEBINOG SLUHA 

trudnica-i-partner-mamaklik

Kada se rodi, beba najviše voli glas svoje mame, jer ga je “slušala” dok je bila u njenom stomaku.

Iako postoji čitav niz prepreka između bebe i spoljnog svijeta: plodova voda, plodovi ovojci, materica i, na kraju, mamin stomak – plod živi u vrlo podsticajnoj okolini, punoj zvukova, vibracija i pokreta.

Prije svega, tu su zvukovi koji dolaze od majčinog organizma: rad srca, vazduh koji prolazi kroz pluća, rad crijeva…

Mnoge studije potvrđuju da i glasovi iz spoljne sredine uspijevaju da dopru do bebe u stomaku, a da šumovi majke i posteljice ne mogu da ih nadjačaju.

Intonacija, naglasak, ritam, melodija – dopiru do fetusa bez značajnog izobličenja. Majčin glas je posebno snažan, jer dopire iz samog tijela majke, pa do bebe dolazi u snažnijem obliku od ostalih.

Mnoge majke su primijetile da su njihove bebe mirnije na lijevoj dojci. To je zato što tu čuju poznat zvuk – otkucaje majčinog srca.

Na dijete umirujuće djeluje i snimljen zvuk rada srca ili nekog drugog šuma koji je prisutan u materici.

Zanimljivosti

Muzika utiče na bebin razvoj

Zvukovi imaju iznenađujući uticaj na rad srca nerođenog djeteta: pet sekundi nadražaja može da uzrokuje promjenu u brzini rada srca i pokretima djeteta, koja traje jedan sat. Neke melodije mogu da izazovu promjene u metabolizmu.

Prijevremeno rođena djeca, koja slušaju Bramsove uspavanke – šest puta na dan, po pet minuta, brže dobijaju na težini od djece koja prema istom rasporedu slušaju ljudski glas.

ČULO UKUSA BEBE DOBIJAJU VEĆ U 14. NEDJELJI TRUDNOĆE

Stručnjaci vjeruju da se oko 14. nedjelje trudnoće javlja čulo ukusa. Istraživanja pokazuju da fetus češće guta slatko, a broj gutanja će se smanjiti uz gorak i kiseo ukus. Novorođenče ima snažno razvijeno čulo ukusa i odmah jasno pokazuje koje ukuse više voli.

Zanimljivosti

Bebe uživaju u slatkišima

Još u stomaku, beba ima razvijeno čulo ukusa, a najviše joj se sviđa sladak ukus.

I ČULO MIRISA SE RAZVIJA PRIJE BEBINOG ROĐENJA

Zahvaljujući brojnim istraživanjima koja se odnose na razvoj i sposobnosti nerođene bebe, danas se pouzdano zna da je čulo mirisa dobro razvijeno prije rođenja.

Kada se rodi, beba odmah svoju majku prepoznaje po mirisu.

Dokazano je da plodova voda može da bude različitog mirisa, kao i da ga plod osjeća. U jednom istraživanju, zabilježeno je čak 120 uzoraka plodove vode različitog mirisa.

Osim toga, preko posteljice i krvi, do djetetovih kapilara sluzokože nosa dolaze i sastojci majčine ishrane.

Iskustvo sa mirisima nerođenog djeteta najvjerovatnije priprema ovaj osjetljiv sistem za traženje određenih (poznatih i ugodnih) mirisa ili grupa mirisa.

Novorođene bebe privlači miris majčinog mlijeka, iako nemaju prethodnog iskustva. Izgleda da je to “posljedica” učenja prije rođenja.

Zanimljivosti

Za čulo mirisa nije potreban vazduh

Do nedavno, stručnjaci su vjerovali da je za čulo mirisa potreban vazduh i mogućnost disanja. Međutim, posljednja istraživanja su pružila uvid u jedan potpuno neistražen svijet.

Naime, nosni hemoreceptivni sistem je puno složeniji nego što se do sada znalo. Nos se razvija između 11. i 15. nedjelje trudnoće.

Mnoge hemijske supstance prolaze kroz posteljicu i miješaju se sa plodovom vodom koja okružuje fetus, ulazeći mu u nos, usta i ždrijelo.

Dijete je udiše i guta, pa na taj način u direktan kontakt sa ukusima i mirisima dolaze “pupoljci” hemoreceptivnog sistema, “zaduženi” za ukus i miris.

leptirići-u-stomaku-pokreti-bebe-u-trudnoći.jpg

DA LI BEBA VIDI U STOMAKU?

Nakon rođenja, od svih čula čovjek najviše koristi vid. To čulo se lagano razvija tokom cijele trudnoće. Međutim, nije lako proučavati njegov razvoj.

Iako neposredna ispitivanja vida u majčinoj utrobi nisu izvodljiva, moguća su testiranja prijevremeno rođene djece.

Sposobnost izoštravanja slike, kao i vodoravnog i vertikalnog praćenja – kod njih se pokazuje od 31. do 32. nedjelje gestacije.

Vježbom vrlo brzo napreduju, tako da sa 33 do 34. nedjelje mogu da prate kretanje predmeta u svim smjerovima, a pažnju mogu da zadrže koliko i djeca rođena u terminu.

Na vrijeme rođena novorođenčad posjeduje začuđujuće vizuelne mogućnosti: oštrinu, prilagođavanje oka, poimanje prostora, dubine i udaljenosti, razlikovanje boja, osjetljivost na svjetlucanje i kretanje uzorka.

Ali, mada bebe imaju sposobnost izoštravanja, slika im je najjasnija na udaljenosti 20-30 centimetara, što odgovara razmaku do majčinog lica kada sisa.

Zanimljivosti

Bebe sanjaju u maminom stomaku

Stručnjaci su ustanovili da i bebe u maminom stomaku sanjaju. Već sa 23 nedjelje, prisutni su brzi pokreti očnih jabučica (takozvana REM faza sna), a do 30. nedjelje trudnoće, dijete provodi skoro 100 odsto vremena spavajući. To vrijeme se postepeno smanjuje, da bi sa 40 nedjelja iznosilo otprilike 50 odsto.

Tekst: Banjalucanke.com

Kako nastaje život: Nevjerovatne fotografije razvoja bebe u stomaku