Slaba motorika, ravna stopala, loš govor… Šta uzrokuje najčešće probleme kod mališana i kako ih rješavati

Kako spriječiti nastanak ‘modernih’ razvojnih problema kod djece, savjetuju dječji fizijatar i logoped

Današnji tempo života ne ostavlja dovoljno vremena roditeljima da se posvete djeci kada dođu sa posla a posljedica toga je sve češća upotreba pametnih uređaja kod djece što, kako navode stručnjaci, može da ima ozbiljne konsekvence.

“Tako često telefon i tablet postaju izvor zabave, gdje dijete praktično sjedi u jednom položaju očiju prikovanih za ekran na kom se smjenjuju slike. Kako sadržaj ima za cilj neprestano održavanje pažnje, često se dešava da dijete ne čuje i ne odgovara kad ga pozovete, postaje nervozno ako mu isključite TV ili oduzmete mobilni telefon, a sve to zajedno pravi veliki problem na više polja, od kojih je slaba motorika prilično čest”, kaže prim. dr Danijela Vukićević, fizijatar u Klinici za rehabilitaciju “Dr Miroslav Zotović”.

1. Slaba motorika

Djeca imaju prirodnu potrebu za kretanjem, istraživanjem, komunikacijom i socijalnom interakcijom, a svakodnevne aktivnosti su savršena prilika za pravilnu stimulaciju psihomotornog razvoja djeteta.

Oblačenje, umivanje, odlazak u prodavnicu i igranje tijestom angažuju cjelokupan potencijal djeteta, a prije svega kontakt očima, produžavanje pažnje, korišćenje ruku i kretanje.

“Na primjer, i igre loptom odlične su za razvoj motorike kod djece. Prvo s mališanom vježbajte bacanje i hvatanje lopte većeg obima iz blizine, pa kad dijete to savlada, prelazite na loptu sve manjeg obima i sve veću udaljenost s koje se ona baca i hvata. Šutiranje i lupkanje lopte isto od većeg ka manjem obimu takođe podstiče razvoj balansa, brzine, spretnosti, koordinacije i vizuomotorne percepcije, što kasnije ima uticaj na razvoj pažnje, grafomotorike i viših kognitivnih vještina”, ukazuje doktorka Vukićević.

Ona savjetuje i što češće hodanje po neravnom terenu s različitim nagibom jer to jača muskulaturu čitavog tijela, a to će se u periodu od treće do šeste godine odraziti i na položaj stopala.

2. Ravna stopala

Djeca do treće godine imaju masno jastuče na stopalima, što odaje utisak da su ravna.

Zato nije preporučljivo da mališani odmah nose ortopedske uloške ili specijalno izrađene cipele koje bi imale „cilj“ da spriječe deformitet stopala jer mu je priroda namijenila značajnu ulogu.

A to je oslobađanje viška toplote, zbog čega su djeci stopala često mokra, i davanje informacija mozgu o kvalitetu podloge – uzbrdo, mekano, klizavo ili mokro, pri čemu se angažuje muskulatura cijelog tijela, a stopalo jača svoju strukturu.

Važno je naglasiti da je nošenje ortopedskih uložaka i cipela pasivna potpora, koja ne podstiče razvoj i jačanje muskulature stopala.

3. Loš govor

Pre desetak godina logopedi su apelovali na roditelje da ne tepaju maloj djeci kako bi im obezbijedili dobar govorni model kao preduslov za pravilan razvoj artikulacije glasova. Danas im poručuju da što više sa njima pričaju.

“Prilagođavanje novom vremenu i tehnološkom napretku nosi nove izazove za roditelje. Djeca se bude i uspavljuju uz pametne telefone, pa umjesto roditeljskih glasova i izraza lica oni gledaju i uče komunikaciju od animiranih likova. S takvom (ne)stimulacijom očekivano je da nešto ne bude kako treba”, kaže Bojana Vulić, logoped.

Da bi djeca mogla da razvijaju prirodne kapacitete za usvajanje maternjeg jezika, moraju taj jezik da slušaju, ali i da govore. Video sadržaji ne podstiču dijete da brblja, niti da pokuša da izgovori neke glasove. Tako je ono uskraćeno za priliku da ponavlja, imitirajući roditelje.

“Kako bi roditelji spriječili loš izgovor glasova i kašnjenje u jezičkom razvoju, trebalo bi više da pričaju s djecom, kratkim i jasnim rečenicama. Izbjegavajte tepanje, a kratke priče, pročitane ili prepričane djeci, dobar su način vježbanja pažnje, pamćenja i proširivanja rječnika”, stiče Vulićeva.