Protjerajte lošu hranu iz svoje kuhinje!

Da bi dijete usvojilo zdrave prehrambene navike i zadržalo ih tokom čitavog života, potrebno ga je učiti tome od trenutka kada počne da uzima čvrstu hranu, dakle, od sedmog mjeseca života. Evo na šta treba obratiti pažnju…

 

Loše navike u ishrani stiču se od najranijeg uzrasta. Rezultati nedavno sprovedene studije potvrđuju da djeca uzrasta od jedne do dvije godine konzumiraju dnevno čak 30% kalorija više nego što im je potrebno, dok 60% mališana uzrasta od šest do 12 mjeseci bar jednom dnevno jede slatkiše! Ovi rezultati su zabrinjavajući kada se uzme u obzir to da se zdrave navike u ishrani stiču do treće godine života. Postavlja se pitanje: šta roditelji mogu preduzeti da bi njihova djeca stekla zdrave prehrambene navike? Odgovor je jednostavan – primijenite određena pravila već od šestog mjeseca bebinog života i nastavite da ih sprovodite najmanje tri godine. Rezultati neće izostati, a vaše dijete biće zdravije i naprednije od svojih vršnjaka koji često konzumiraju prženi krompir, grickalice, keks i čokoladu.

Lekcija “iz stomaka”
Bebe počinju da “uče” lekciju o različitim ukusima preko amnionske tečnosti, dok borave u maminom stomaku. Dakle, dijete prije rođenja konzumira hranu koju jede mama, a kasnije, dok sisa, ukus majčinog mlijeka mijenja se u zavisnosti od njenog jelovnika. Ako dojilja jede mnogo voća, povrća, mliječnih proizvoda i nemasnog mesa (a izbjegava slatkiše, zasićene masnoće, bijeli hljeb i grickalice), postoji velika vjerovatnoća da će i njeno dijete preko mlijeka upoznati zdrave ukuse, te da će, kada pređe na čvrstu hranu, lako prihvatiti ove vrste namirnica.

Živjelo mlijeko!
Studije pokazuju da većina djece ne pije dovoljno mlijeka. Onima starijim od godinu dana potrebno je najmanje dvije čaše mlijeka na dan (plus šolja jogurta) da bi im se kosti pravilno formirale. Treba stalno imati na umu da se kosti izgrađuju i jačaju samo tokom djetinjstva (kasnije se samo izdužuju), pa je veoma važno da do treće godine života mališani dobiju dovoljno kalcijuma. Ako dijete neće da pije čisto mlijeko, ponudite mu milk šejk, voćni jogurt ili frape.

Hrana treba da bude raznovrsna
Većini beba nemliječna hrana uvodi se oko šestog mjeseca života. Pedijatri/ce preporučuju da se djetetu daje jedna po jedna namirnica, da bi se u slučaju alergije moglo utvrditi od koje hrane potiče. Međutim, to ne bi trebalo da spriječi mame da eksperimentišu te da djetetu nude sve moguće vrste voća, povrća i žitarica. Što više ukusa i mirisa beba isproba do kraja prve godine života – to će biti širi spektar namirnica koje će voljeti kada poraste.

Stop slatkim napicima!
Da li ste znali da većina voćnih sokova nije ništa drugo nego zašećerena voda kojoj se dodaje 10–15% voćne kaše (čast izuzecima!)? U takvom obliku sok sadrži mnogo tečnih kalorija bez nutritivne vrijednosti, pa više šteti nego što koristi bebinom zdravlju. Ako već želite da vaše dijete pije voćne sokove, onda mu iscijedite svježe voće, pa ga razrijedite vodom. Za utoljavanje žeđi ponudite mu flaširanu negaziranu bebi-vodu.

Pričajte mališanu o zdravim namirnicama
Što više budete pričali s mališanom o jabukama, kruškama, špinatu i bijelom siru, kao i o tome koliko ta hrana pozitivno utiče na njegovo zdravlje i rast, to će više jačati djetetova svijest o blagodetima tih namirnica. Zato, kad god idete na pijacu ili u supermarket, pustite dijete da samo odabere jabuke ili kruške (to može učiniti i jednogodišnji mališan), pa mu, kada dođete kući, recite da će za užinu dobiti baš one jabuke koje je samo odabralo. Voćki dodijelite neku čudesnu moć (“kada pojedeš jabuku, moći ćeš bolje da skačeš”) ili recite da sve voće, povrće i mliječni proizvodi pomažu mališanima da bolje trče i skaču, dok bombone i keks uništavaju mišiće.

Držite se rasporeda obroka
Djetetu starijem od godinu dana potrebna su tri glavna obroka i dvije užine, koji treba da sadrže sve grupe namirnica (voće, povrće, mlijeko i mliječni proizvodi, meso, žitarice), dok grickalice, čokolada, bombone, krofne, masno pecivo i zašećerene napitke ne bi trebalo davati djeci do treće godine života. Ako mališan ogladni između dva glavna obroka, ponudite mu medenjak, voćku, keks od integralnog brašna, bonžitu, parče crnog hljeba s domaćim pekmezom… I to su slatkiši, ali nisu rudnik bezvrijednih kalorija.

Ne pretjerujte s porcijama
Mnogi roditelji ne umiju da procijene kolika treba da bude porcija hrane za njihovo dijete. Ne možete očekivati od jednogodišnjeg djeteta da za ručak pojede cijelu šniclu, jer je za njegov stomačić dovoljna polovina. Najbolje je da se pridržavate pravila – za svaku godinu života po jedna supena kašika hrane (za dijete od godinu dana: supena kašika špinata, supena kašika mrkve, pola male teleće šnicle, četvrtina parčeta crnog hljeba). Ne brinite, ako dijete ne utoli glad, tražiće još.

Ne padajte na foliranje
Mala djeca pribjegavaju raznim trikovima u namjeri da privole roditelje da im daje samo onu hranu koju vole. A roditelj kô roditelj, ne može da podnese da dijete plače, pa popušta misleći: “Dobro, neće da jede špinat, ali zato lijepo jede mrkvu…” Ne treba dopustiti da dovijeka jede samo mrkvu i krompir-pire i da pljuje sve što je zeleno. Takođe, odrasli često jedu jednu vrstu hrane, dok se za djecu kuha posebno. Bolje bi bilo da cijela porodica jede hranu pripremljenu na sličan način kao što se priprema za djecu (so, biber i aleva paprika uvijek se mogu naknadno dodati, zar ne?). Istraživanja su dokazala sljedeće: kada uvodite novu namirnicu u djetetovu ishranu (na primjer, špinat), biće potrebno da je proba najmanje petnaest puta prije nego što je prihvati. Dakle, računajte na to da će je prvih 5–6 puta sigurno ispljunuti, ali će poslije toga “posao” biti lakši.

Slatkiši samo u specijalnim prilikama
Ako potpuno “protjerate” slatkiše i grickalice iz svoje kuće, dijete će ih još više tražiti. Umjesto toga, kupite zdrave slatkiše kao što su bonžita, plazma keks, medenjaci, ušećereno voće i slično, pa ih dajte djetetu najviše jednom dnevno. Torte, kolače, pite i kroasane pripremajte za djetetov, vaš ili suprugov rođendan, Novu godinu, Božić ili neki drugi praznik, pa će dijete shvatiti da se takva hrana jede samo u specijalnim prilikama.

Šta kad ste van kuće?
Šta da radite ako prva komšinica vašem djetetu svakog dana “uvaljuje” žele bombone ili čokoladne bananice? Možda baka i deka djetetu tajno daju krofne ili kroasane sa čokoladnim punjenjem? U takvim slučajevima ne preostaje vam ništa drugo nego da porazgovarate s odraslima i objasnite im kako ne želite da vaš mališan odbija kvalitetan obrok zato što je pojeo bezvrijednu hranu. Ako oni ne mogu da se suzdrže od svojih običaja, onda im dajte listu dozvoljenih slatkiša, pa neka mu umjesto krofne (koja je puna masti i kalorija) daju zdrave slatkiše kao što je, na primjer, integralni keks s medom ili kolač od suhih smokava.

10 najzdravijih vrsta povrća
1 Brokula
2 Kelj pupčar
3 Špinat/blitva
4 Mrkva
5 Karfiol
6 Keleraba
7 Slatki krompir
8 Bundeva
9 Paradajz
10 Paprika