Senzorna disfunkcija i znaci upozorenja

Ponekad se dogodi da se djetetovo ponašanje protumači kao nevaljalo, a u pozadini ponašanja, pored ADHD-a, može biti i disfunkcija senzorne integracije.

Preko čula sluha, vida, dodira, mirisa i ukusa bebe upoznaju svijet, ali nekada nervni sistem ne može da poveže sve informacije, pa se javlja senzorna disfunkcija tj. senzorni poremećaj. Djeca koja su preosjetljiva na određene čulne podražaje izbjegavaju iste, pa mogu biti uskraćeni za mnoga nova iskustva, koja mogu imati važnu ulogu za razvoj drugih sposobnosti.

Senzorna obrada podataka odnosi se na način na koji nervni sistem prima informacije od čulnih sistema i obrađuje ih u prikladne motorne i socijalne odgovore. Osoba koja ima senzornu disfunkciju ima problema u svakodnevnom funkcionisanju jer ne može da procesuira i obradi informacije koje prima putem čula.

U svijetu se počela raditi diferencijalna dijagnostika u smislu da djeca koja npr. imaju problem sa ponašanjem, govorom, hiperaktivnošću budu procijenjena ne samo procjenama za dijagnostikovanje autizma, ADHD-a već se prave senzorni profili i radi se procjena senzornog funkcionisanja.

Konkretan i jedinstven način dijagnostike tj. procjene ne postoji, ali postoje razvijeni određeni upitnici i skale procjene. Sam tretman zavisi od individualnih potreba djeteta i naziva se senzorna integracija.

Znaci upozorenja

U nastavku teksta možete da pročitate koji su to znaci upozorenja koji mogu da ukažu na postojanje problema senzorne prirode, odnosno senzorne difunkcije.

Djeca do 3 godine:

  • Problemi sa spavanjem ili jelom
  • Odbijanje da bude u naručju bilo koga osim mame
  • Nervoza i iritacija pri oblačenju bilo koje vrste odjeće; osjećaj nelagodnosti u odjeći
  • Rijetka igra sa igračkama
  • Odbija maženje, dodir, pokušava da “pobjegne” iz zagrljaja
  • Nemogućnost da se smiri
  • Mlitavo ili ukočeno držanje tela

Djeca od 4 do 7 godina:

  • Preosjetljivost na dodir, buku, mirise, druge ljude
  • Problem sa stvaranjem prijateljstava
  • Problem sa oblačenjem, jelom, spavanjem i/ili toalet treningom
  • Smotanost; slabe motoričke vještine; slabost tijela
  • Konstatna potreba da bude u pokretu uz nepoštovanje tuđeg prostora
  • Česti ili dugi napadi bijesa (tantrumi)

Djeca od 8 do 14 godina:

  • Preosjetljivost na dodir, buku, mirise, druge ljude
  • Lako gube pažnju, imaju potrebu za stalnim kretanjem bez cilja; agresija
  • Preosjetljivost , preplavljenost emocijama
  • Teškoće i problemi sa grafomotorikom i finom motorikom
  • Problem sa stvaranjem prijateljstava
  • Nesvjesnost bola i/ili drugih ljudi

Djeca 15+ godina i odrasli:

  • Preosjetljivost na dodir, buku, mirise, druge ljude
  • Nisko samopouzdanje; Strah od neuspjeha
  • Letargičnost i usporenost
  • Uvijek u pokretu, impulsivnost, kratka pažnja
  • Nezavršavanje zadataka
  • Nespretnost, spora i slabo razvijena motorika i/ili loša grafomotorika
  • Problem sa fokusiranjem na zadatak
  • Teškoće da se fokusira na poslu i na sastancima
  • Nemotivisanost

Tretman treba da sprovodi stručnjak-terapeut, a sprovodi se kroz igru, korištenjem unutrašnje motivacije mališana, stvaranjem konkretnih situacija koje će dovesti do njegovog adaptivnog odgovora. Igra treba da podstakne dijete na aktivno učešće u tretmanu, a zatim i u svakodnevnom životu.
pitajtedefektologa.wordpress.com